Top 5 činjenica o hrani koje sigurno ne znate.

Tijekom jednog iskopavanja u Egiptu, arheolozi su među artefaktima grobnice našli nešto neočekivano: vrčeve meda, stare tisuće godina, a i dalje očuvane. Što medu daje to neobično svojstvo?

Radi se o čarobnoj kemiji u kombinaciji s radom pčela: pčele nose neke enzime koji se miješaju s nektarom iz cvijeća, što mijenja sastav nektara i razrađuje ga na jednostavne šećere koji se talože u pčelinja saća. Lepršanje pčelinjih krila i enzimi iz njihovih trbuha stvaraju tekućinu koja je puna kiseline, a malo vlažna - izuzetno negostoljubiv okoliš za razvoj bakterija. S vremenom će se med kristalizirati zato što je njegov udio vode izuzetno nizak, no čak i tada se može normalno jesti.

Radi se o začinu kojeg neprestano koristimo, no jeste li znali gdje cimet raste? Cimet dolazi od unutarnjeg sloja kore više različitih vrsta zimzelenog drveća koje pripada rodu "Cinnamomum". Uzgajivači cimeta najprije s drveća skidaju vanjsku koru i potom izvade unutarnju koru - sloj cimeta.

Cimet se potom suši. Kad se osuši, prirodno se uvija u "kaleme". Ti se kalemi potom režu na štapiće ili mrve u prah, a to se potom stavlja u slana jela poput juha i tajina i može od mesa ili piletine učiniti čuda.

Ananasi i indijski oraščići rastu na način koji ne očekujemo prije nego što se nađu u našim jelima: Iako mnogo ljudi misli da ananas raste na drveću, on je zapravo travolika višegodišnja biljka s mekim listovima nalik palmi i bez drvene peteljke. A indijski oraščići stvarno rastu na drveću, no orašasti plod je obložen ljuskom na dnu ploda voćke koju zovemo indijskom jabukom. U mnogim državama u kojima se uzgajaju indijski oraščići, plod "jabuke" se priprema u pekmeze, napitke, a ponekad se čak i destiliraju u alkohol.

Jeste li znali da ljudi i banane imaju 50% zajedničke DNK? Znači li to da su banane 50% ljudi? Ili da smo mi 50% banane? Ne! To samo znači da približno polovica naših gena ima dvojnike u bananama. Na primjer, i mi i banane imamo vrstu gena za rast stanica, no nije nužno da su oba stvorena od istih slijedova DNK.

Gotova sva su ljudska bića tolerantna na laktozu od rođenja do djetinjstva. Netolerantnost na laktozu znači da tijelo ne proizvodi dovoljno laktaze za razgrađivanje laktoze, koja je šećer koji se nalazi u mlijeku i mnogim drugim mliječnim proizvodima. Samo 35% ljudi, najčešće iz sjeverne ili središnje Europe, laktazu proizvode i kao odrasli ljudi. I iako većina nas pije mlijeko, nakon djetinjstva ne možemo probaviti laktozu.