Mogu li u hladnjak spremiti vruću hranu?

Čuvanje hrane hladnom bitan je dio našeg suvremenog života. Naši hladnjaci sa zamrzivačem hranu dulje održavaju svježom i omogućavaju nam da ostatke sačuvamo na siguran način. Ako imate dobar sustav hlađenja, možete bolje organizirati tjednu kupnju, uštedjeti novac i smanjiti količinu otpada, a vaše se namirnice čuvaju na sigurnim temperaturama koje sprječavaju razvoj bakterija.

No, sustav hlađenja može izgubiti učinkovitost na razne načine, od spremanja vruće hrane u hladan hladnjak (nikako to učiniti!) do hlađenja namirnica kojima to nije potrebno. U ovom vodiču donosimo vam što trebate činiti, a što izbjegavati kad je riječ o hlađenju hrane kako bi vaša kuhinja bila što sigurnija i što funkcionalnija.

To je vrlo često pitanje i ima smisla! Što prije spremimo ostatke jela u hladnjak, manja je vjerojatnost razvoja bakterija. Ali možete li hranu u hladnjak spremiti prerano?

Bakterije u hrani mogu uzrokovati trovanje hranom koje je uobičajeno i u većini slučajeva nije ozbiljno. Međutim, trovanje hranom može u nekim slučajevima biti dosta opasno. U svakom slučaju, ne želite da se itko u vašem kućanstvu razboli.

Znači, ima li smisla spremiti ostatke u hladnjak čim je jelo kuhano ili pečeno? Iako želite ohladiti i zaustaviti bakterije prije no što se razviju, stavljanje vruće hrane u hladan hladnjak također je izvor brojnih problema.

Ne radi se o vrućoj hrani koju želite ohladiti, već o ostalim namirnicama u hladnjaku. Kada u hladnjak s kontroliranom niskom temperaturom unesete nešto s višom temperaturom, temperatura ostalih namirnica će se povećati. Bez obzira na to koliko vaš uređaj bio pametan, morat će puno jače raditi kako bi nastavio održavati nisku temperaturu dok vruće jelo zagrijava sve oko sebe.

Uz to, ako u hladnjak stavite nešto vruće, zbog velike razlike u temperaturi pojavit će se kondenzacija. Ona se može uhvatiti na stražnju stijenku hladnjaka i pretvoriti se u led koji zatim zaleđuje sve namirnice koje dodiruju stražnju stijenku. Kondenzacija u hladnjaku znači i dodatnu vlagu koja nije poželjna. Primjerice, listovi zelene salate brže počinju propadati ako se navlaže zbog kondenzacije.

 Znači, možete li vruću hranu spremiti u hladnjak? Ne, pričekajte da se ohladi.

Ostatci od jela odličan su način da dobijete najviše od namirnica koje ste kupili i skratite vrijeme potrebno za pripremu jela. Također pomaže bolje iskoristiti tjedni budžet za namirnice. Komu se to ne bi svidjelo?

Općenito govoreći, vruća jela i ostatke najbolje je spremiti u hladnjak u roku od dva sata od pripreme. Nakon dva sata, bakterije se počinju razvijati i pretvaraju vaše ukusno jelo u budući uzrok trovanja hranom.

Rok od dva sata trebao bi biti više nego dovoljan da se vaše toplo jelo ohladi na temperaturu prihvatljivu za hladnjak.

Ako ne možete čekati dva sata ili ste pripremili veliku količinu tople hrane koja se neće stići ohladiti na vrijeme, postoje načini kako možete ubrzati proces.

• Podijelite vruću hranu u manje posude – što su manje količine, to će se brže ohladiti.
• Ostavite hranu da se hladi u posudama od nehrđajućeg čelika – nehrđajući čelik prenosi toplinu s hrane puno brže od plastike, a dio uvijek možete premjestiti natrag u plastičnu posudu za pohranu.
• Pripremite ledenu kupku – spremnike s ostatcima stavite u sudoper napunjen ledenom vodom i promiješajte za još brže hlađenje.
• Dodajte kocke leda – ako želite ohladiti juhu, varivo ili drugo jelo koje se neće pokvariti dodavanjem vode, umiješajte nekoliko kockica leda kako bi se brže ohladila.
• Pohranite toplu hranu tako da ima dovoljno mjesta sa svih strana – tako da hladan zrak može nesmetano kružiti.

Ako ste ikada kao gost boravili u nečijoj kuhinji za vrijeme obroka, možda ste se iznenaditi kad ste vidjeli da iz hladnjaka vade kruh, maslac i voće. S druge strane, vaši bi se gosti užasavali činjenicom da majonezu i jaja držite u kuhinjskom ormariću. Ljudi su podijeljena mišljenja gdje treba čuvati koje namirnice, a tako će vjerojatno i ostati.

Međutim, bez obzira na to što tko rekao, postoje ispravni načini za pohranu namirnica, a isplati se znati koji su.

Trebate li jaja čuvati u hladnjaku? Da, čuvajte svoja jaja na hladnome i suhome mjestu, poput hladnjaka, kako bi ostala na sigurnoj i stalnoj temperaturi. Jaja treba držati na stabilnoj temperaturi ispod 20 stupnjeva kako bi bila sigurna.

Zašto se onda jaja u nekim supermarketima ne drže u hladnjacima? Dobro pitanje. Supermarketi inače održavaju niže temperature kako bi hrana dulje ostala svježa. Jeste li ikad primijetili nalet hladnoće kad prođete kroz vrata? U većini supermarketa temperatura je ispod 20 stupnjeva tako da se jaja ne moraju čuvati u hladnjacima da bi i dalje bila sigurna za jelo.

Ako pak na vratima hladnjaka imate držač za jaja, razmislite biste li ih trebali tamo držati. Na policama na vratima hladnjaka jače se osjećaju promjene temperature. To znači da su bolje za čuvanje hrane i pića s manje mogućnosti razvoja bakterija, poput sokova, filtrirane vode i konzervi.

Jaja čuvajte u kartonskoj posudi u kojoj ste ih kupili na srednjoj polici hladnjaka kako biste ih zaštitili od mirisa hrane u blizini. Ljuske jaja porozne su tako da bi namirnice s jačim mirisom mogle promijeniti okus jaja.

Još jedna namirnica koja uzrokuje podijeljena mišljenja. Mnoga kućanstva kruh čuvaju u ormariću ili kutiji za kruh. S druge strane, drugi ga drže u hladnjaku. Sigurni smo da i vi imate čvrsto mišljenje o pohrani kruha. No, tko je u pravu?

Kruh je najbolje držati na suhom mjestu i na sobnoj temperaturi, što znači da držanje u hladnjaku nije dobra ideja. Umjesto da vaše mekane štruce duže budu svježe, hladne temperature u hladnjaku mogu uzrokovati bržu ponovnu kristalizaciju škroba u kruhu. To znači da se kruh u hladnjaku brže upljesnivi nego ako se čuva u ormariću ili zatvorenoj kutiji za kruh.

Ako imate štrucu kruha koju nećete pojesti, narežite ju na kriške i spremite u zamrzivač. Tako kriške koje planirate pojesti možete odmrznuti u tosteru ili ih ostaviti na sobnoj temperaturi.

Želite osvježiti tvrdi i stari kruh? Ako nema plijesni, svoju štrucu kruha možete ponovno omekšati u tren oka. Samo stavite tvrdi kruh pod mlaz vode na sekundu kako bi se kora navlažila i zatim ga stavite u umjereno zagrijanu pećnicu na oko 10 minuta. Škrob u kruhu upit će vodu, a kruh će dobiti hrskavu koricu izvana i mekanu sredinu iznutra, baš kako treba. Ako kruh želite iskoristiti na drukčiji način, u multipraktiku usitnite stari kruh u krušne mrvice za kuhanje.

Koje je najbolje mjesto za čuvanje krumpira? Ovaj mnogima najdraži izvor škroba treba čuvati na hladnome, suhome i mračnome mjestu – ali ne u hladnjaku. Čuvanje u hladnjaku neće im pomoći da dulje traju.

Dapače, ako ih spremite u hladnjak, razina šećera mogla bi se čak i povećati. Prilikom kuhanja krumpira i druge hrane bogate škrobom, proizvodi se organski spoj koji se zove akrilamid. Previše akrilamida može biti štetno, a ako krumpir čuvamo u hladnjaku, to znači da krumpir sada ima više šećera koji se može pretvoriti u akrilamid.

Krumpir dulje traje ako se čuva na tamnome mjestu, daleko od izravne sunčeve svjetlosti. Izravno svjetlo ili toplina mogu uzrokovati kvarenje ili početak klijanja, no ako ga držite u mraku, krumpir može trajati tjednima ili čak mjesecima.

Također je dobra ideja čuvati krumpire u košari ili papirnatoj vrećici jer ti materijali omogućavaju dovoljan protok zraka kako bi krumpiri zadržali svježinu. Plastične vrećice, poput onih u kojoj kupujemo krumpir u supermarketima, zarobljavaju vlagu. Držanje krumpira u vlažnim uvjetima može uzrokovati brže kvarenje, tako da čim dođete kući, izvadite ih iz plastične vrećice ako ih želite u potpunosti iskoristiti.

Gdje držati voće? Mnogi od nas vole šareno voće držati u zdjeli. Ove zdrave poslastice tako su nam uvijek pri ruci, a usput i uljepšavaju kuhinju! Osim toga, mnoge vrste voća na sobnoj temperaturi imaju bolji okus nego kad su ohlađene.

Međutim, ako želite da voće dulje traje, najbolje ga je čuvati u hladnjaku u ladici za svježe voće. Voće iz supermarketa često je zapakirano u plastične vrećice s rupicama tako da zrak može ući, a vlaga izaći. Ipak, najbolje je izvaditi voće iz tih plastičnih vrećica i staviti ga u papirnate ili platnene vrećice ili odmah u hladnjak kako bi se smanjila količina zarobljene vlage.

Ako ste donijeli voće koje još nije dozrelo, najbolje je ostaviti ga na sobnoj temperaturi dok ne dozri i tek onda ga spremiti u hladnjak. To uključuje avokado, mango, dinje, breskve, šljive i banane.

Jeste li znali da jabuke i banane ispuštaju plinove koji mogu uzrokovati brže dozrijevanje drugih vrsta voća? Ako imate voće koje želite da brže dozri, stavite ga u papirnatu vrećicu zajedno s jabukama ili bananama. S druge strane, dobra je ideja čuvati jabuke i banane na drugome mjestu u hladnjaku kako zrelo voće i povrće ne bi prebrzo istrunulo.

Još neke namirnice i dodatci jelima koje je najbolje držati u hladnjaku, čak i ako to do sada niste radili. Iako im je možda dobro u ormariću ili na kuhinjskoj radnoj površini, sljedeće svakodnevne namirnice zadržat će dobar okus i svježinu dulje vremena ako ih čuvate u hladnjaku:

• senf
• hren
• kečap
• javorov sirup
• umak od soje
• brašna od orašastih plodova
• maslac
• organski maslac od orašastih plodova
• mlijeko bez mliječnih proizvoda
• džem
• sir
• svježe začinsko bilje
• tortilje
• suhomesnati proizvodi

Ako u hladnjaku čuvate namirnice koji inače ne bi, možda vam ponestaje mjesta. Neke namirnice nije potrebno čuvati u hladnjaku pa ih slobodno premjestite u ormariće:

• ljuti umak
• krumpiri
• luk
• češnjak
• kruh
• rajčice
• kava
• tikva
• pekarski proizvodi
• čili papričice
• patlidžan

Do sad bi vaš hladnjak trebao izgledati dobro i zdravo. Međutim, ako želite najbolje iskoristiti sve mogućnosti hladnjaka, pobrinite se da na policama, u ladicama i na stijenkama hladnjaka nema bakterija.

Hladnjak je jedan od najvažnijih uređaja u našemu domu i naporno radi 24 sata dnevno kako bi osigurao sigurnost naših namirnica i ostataka. Pokažite svom hladnjaku koliko vam je stalo mjesečnim dubinskim čišćenjem pri čemu obvezno provjerite skriva li se na dnu nešto pljesnivo.

• Izvadite sve iz hladnjaka – dobra je ideja izvaditi sve iz hladnjaka taman prije nego što morate obaviti kupnju tako da ima manje stvari za izvaditi, a usput možete sastaviti popis za kupnju.
• Bacite sve što je pljesnivo ili čemu je istekao rok trajanja
• Izvadite ladice i police
• Ručno operite sve dijelove (ladice, police, posude) – upotrijebite toplu vodu sa sapunicom.
• Isperite ih i ostavite sa strane da se osuše
• Operite unutrašnjost hladnjaka spužvom i toplom vodom sa sapunicom – prođite sva uska i skrivena mjesta!
• Osušite unutrašnjost hladnjaka – čistom krpom ili papirnatim ubrusom.
• Dezinficirajte sve dijelove i unutrašnjost hladnjaka – antibakterijskim sprejom i čistom, suhom krpom.
• Vratite sve dijelove u hladnjak
• Obrišite vanjsku stranu hladnjaka – mekanom krpom i antibakterijskim sprejom.

Vrijeme je da svom hladnjaku sa zamrzivačem i svojim namirnicama pokažete ljubav i poštovanje koje zaslužuju i uživate u zdravom i čistom životu kod kuće.

Pretinci s kontroliranom temperaturom i razinom vlage u hladnjacima VitaFresh omogućavaju vam da različite vrste svježih namirnica odvojeno čuvate u najboljim mogućim uvjetima.

Tehnologija VitaFresh pomaže da voće i povrće dulje zadrži svježinu, tako da imate više hrane u kojoj možete uživati, a manje toga se baca. Vjerujemo da je nulta stopa prehrambenog otpada vrijedan cilj kojemu treba težiti i koji možemo ostvariti.